Pravilno kombinovanje hrane podrazumeva pripremu obroka radi bolje iskorišćenosti hranljivih materija u organizmu i što boljeg i lakšeg varenja. Za pravilno kombinovanje hrane potrebno je poznavati određene smernice.
Voće bi trebalo jesti na prazan želudac. Tako se najbolje vari, a vitamini i ostale hranljive supstance se najbolje iskoriste. Voće može da zameni doručak jednom do dva puta puta nedeljno, ili ga možete pripremiti detetu kao voćni sok.
Treba voditi računa i o količini pojedenog voća, koja za jedan obrok treba da iznosi do 200g. Dete dnevno ne bi trebalo da unese više od 500g voća, u zavisnosti od izrasta.
U jednom obroku ne bi trebalo kombinovati namirnice sa visokim sadržajem belančevina (proteina) sa hranom koja sadrži visok nivo skroba. Ovo je zbog toga što sredina u kojoj se vare belančevine treba da bude kisela, a varenje skroba traži baznu sredinu. Kada se uzimaju u istom obroku ne mogu se efikasno variti, jer će uvek jedno od njih biti sprečeno od strane onog drugog. Samim tim proces varenja se usporava i oni ostaju predugo u telu. Hrana koja predugo ostaje u telu podstiču vrenje, nakupljanje gasova i proizvodnju toksina.
Idealno bi bilo da razmak između obroka sa visokim sadržajem proteina i obroka sa visokim sadržajem skroba bude najmanje 3-4 sata.
Namirnice sa koncentrovanim belančevinama su crvena mesa, konzervirana i sveža riba, sir, piletina, jaja, divljač, školjke, mleko od soje, tofu sir, ćuretina, soja u zrnu… Njih treba kombinovati sa svežim povrćem, varivima od povrća (ne krompirom), uljima, mastima, namazima, jezgrastim plodovima, semenkama i prelivima.
Namirnice sa koncentrovanim skrobom su: sve vrste žitarica (ječam, pirinač, kukuruz, ovas, proso, heljda), sve vrste brašna, testenine, bulgur, kuskus, musli, lisnata testa, krompir, mahunarke (sve osim soje), kao i rafinisani konzumni šećer. Skrob treba kombinovati sa svežim povrćem, varivima od povrća i krompira, uljima, mastima, namazima, jezgrastim plodovima, semenkama i prelivima.
Evo nekoliko praktičnih saveta za određene namirnice:
Masti se mogu kombinovati i sa skrobnim i sa belančevinatim namirnicama, ali oprezno sa količinom i kvalitetom.
Mleko i pavlaka – ako se razmišlja o mleku kao belančevinastoj namirnici, ono iz perspektive kombinovanja hrane ima nizak udeo belančevina (oko 3%). Bogato je laktozom (ugljeni hidrat), koja može biti teško probavljiva. Pavlaka ima još manji procenat belančevina, ali je procenat masti visok, pa je treba koristiti kao masnoću. Kombinuje se sa većinom belančevina i skroba.
Jogurt i kiselo mleko spadaju u grupu prilagodljivih namirnica i kombinuju se i sa belančevinastim i sa skrobnim namirnicama.
Mladi kukuruz i grašak – ovako mlade koristiti kao prilagodljive namirnice. Lako se kombinuju i sa belančevinama i sa skrobom, a starenjem postaju sve skrobniji.
Slatkiši, kada se jedu posle obroka sa belančevinama ometaju varenje. Treba ih ograničiti na minimum, a pauza između obroka i dezerta treba da bude bar sat vremena.

Ako vam se ovo dopalo, možda će vam se svideti i ...

10 saveta za najbolje leto
Leto je u našim mislima tokom godine, zato što nam potkrepljuje dušu. Vrućina, zabava, čisto zadovoljstvo..., ali najviše, luksuz vremena koje nije posvećeno školi. Vreme da istražujemo, stvaramo nova prijateljstva, ... »»

Polazak u vrtić – prvi dan i rastanak
Polazak u vrtić je težak, kako za decu tako i za roditelje. Očekivano je da dete burno reaguje, da plače, da Vas doziva, ali Vi ste roditelj i treba da ... »»

Tinejdžerska soba – izađite na kraj sa neredom
Tinejdžerska soba u neredu je prizor sa kojim ste se, kad ste otvorili vrata sobe vašeg tinejdžera, sigurno suočili makar jednom. Bez obzira na to koliko je vaše dete odgovorno ... »»