Dobri dinosaurus – Premijera 10. januar

DOBRI DINOSAURUS (THE GOOD DINOSAUR)

Premijerno 10. januara u 17.30h u bioskopu Cineplexx Delta City

U bioskopima od 14. januara 2016. –  SINHRONIZOVANO i u 3D-u!

Dobri dinosaurus„Dobri dinosaurus je jedan od najemotivnijih filmova koje smo ikad snimili,“ kaže izvršni producent Džon Laseter. „Jako je duhovit i inteligentan, a kako se priča odvija, ispoljavaju se i duboke emocije. Zaljubljujete se u Pegu kao i u Arla. Njihova veza je toliko zanimljiva i jedinstvena – potpuno drugačija od svega što smo do sad radili. Ovo je veoma poseban film.“

Asteroid koji je izmenio život na Zemlji, je promašio Zemlju i dinosaurusi nisu izumrli. Jedan apatosaurus po imenu Arlo pronalazi ljudskog prijatelja. Dok bude putovao kroz nemilosrdne i misteriozne predele, Arlo će naučiti kako da se izbori sa svojim strahovima i otkriće za šta je stvarno sposoban.

„Od trenutka kad se Arlo rodio, on se plaši sveta,“ kaže reditelj Piter Son. „On je živahan i odlučan, ima mnogo žara u njegovoj želji da pomogne svojoj porodici. A otac mu je glavna podrška. Ali Arlo je uplašen. Strah ga parališe.“

„Pega je sušta suprotnost Arlu,“ nastavlja Son. „On je uporan, hrabar, životinja u svakom smislu te reči. Ovo je priča o dečaku i psu, samo što je u našoj priči, dečak jedan dinosaurus, a pas jedan dečak.“

 


Priča odvodi Arla u divljinu, gde se bori protiv svojih strahova i pokušava da preživi, i sve to dok pokušava da preboli tragičnu smrt svog oca. Arlo će sresti mnoštvo raznolikih likova koji će svi doprineti njegovom razvoju – svesno ili nesvesno. Ali prijateljstvo koje će izgraditi s Pegom imaće najveći uticaj. Pega ne ume da priča, ali pružiće Arlu onu vrstu lojalnosti i bezuslovne ljubavi koja će dovesti do njegovog otkrivanja sebe. „Arlo treba da prevaziđe mnogo toga,“ kaže Son. „Njegov otac je oduvek znao da je on sposoban za mnogo više, ali biće potrebno ovo emotivno putovanje da Arlo to shvati.“

Dobri dinosaurusLIKOVI

Arlo (Marko Vukomanović)

Poslednji koji se izlegao i najmanji od troje dece, 11-godišnji Arlo tek treba da ostavi svoj otisak na porodičnoj farmi. Iako rado pomaže u kućnim obavezama, ovaj zaštićeni apatosaurus prosto ne može da prevaziđe svoj strah od svega. Zato, kad Arlo upadne u reku koja će ga odneti stotinama kilometara dalje od doma, on će biti primoran da se suoči sa svojim strahom po prvi put u životu i da se uhvati u koštac sa opasnom, neukroćenom divljinom dok bude na dugom putu kući. Usput će Arlo sklopiti neočekivano prijateljstvom sa dečakom po imenu Pega koji će mu pomoći da shvati da je sposobniji da uradi mnogo više nego što je mislio.

Pega

Pega je divlje, jako i uporno čovečije dete koje je živelo samo u divljini većinu svog života. On ne ume da priča, samo reži i grokće, ali njegove prednosti su jasne: on je neustrašiv, samouveren i borac. Pega će vrlo brzo dokazati da je veoma korisan Arlu, a polako će postati i prijatelji.

Taja (Stefan Kapičić)

Hrabar i nesebičan, Taja je posvećen muž i otac koji vredno radi da bi prehranio porodicu na njihovoj farmi. Slab je na Arla, svog malenog i bojažljivog sina i specijalno se brine za njega dok odrasta. Taja veruje u Arla i zna da će uz dovoljno upornosti, Arlo uspeti da prevaziđe svoj strah i da će ostaviti svoj otisak.

Dobri dinosaurusMama (Dušica Novaković)

Požrtvovana žena i majka, Mama je mudra i oštroumna. Ona je vredna, mnogo voli svoju porodicu i pazi na svoju decu i farmu. Njena tiha snaga je stub porodice.

Bata (Matija Stanković i Rista Milutinović)

Bata je Arlov brat: oni su isto godište, ali Bata je mnogo veći, snažniji i malo živahniji. Voli da zadirkuje svog strašljivog brata kad god može, a Arlo je laka meta. Batina veličina, snaga i samouverenost omogućavaju mu da radi stvari koje Arlo može samo da sanja – poput čupanja drveta iz zemlje zubima.

Libi (Katarina Kovačević)

Arlova sestra Libi je sposobna i tvrdoglava devojka koja može da obradi teško polje. Ova mala varalica ima odličan smisao za humor i obožava da smišlja smicalice za celu porodicu.

Buč (Voja Brajović)

Buč je grub i zastrašujući Tiranosaurus Reks – što se vidi po njegovom užasnom ožiljku preko celog lica. Rančer koji je pravi profesionalac kad je u pitanju čuvanje dugorogih, Buč ohrabruje svoju decu Remzi i Neša da uče kroz rad, tako što ih baca iz jedne čupave situacije u drugu. Buč najviše voli da prepričava svoje „ratne priče“ uz logorsku vatru, na kraju dugačkog dana.

Veliki sakupljač (Nikola Bulatović)

Veliki sakupljač je misteriozni stirakosaurus koji živi u divljini. Poput Arla, i on ima nerazumne strahove. Njegova sposobnost da se stopi s okolinom pomaže – kao i neobična (ali ne baš opasna) kolekcija šumskih stvorenja koje je regrutovao da ga zaštite.

Pterodaktili

Pterodaktili su petočlana ekipa za potragu i „spasavanje“.Oni vole da se zavale i puste često nepredvidljive oluje u ovom delu sveta da obave prljavi posao umesto njih, a onda oni pokupe plodove njihovog razaranja. Ali kad se ove leteće grabljivice ustreme na Pegu i Arla, očekuje ih veliko iznenađenje.

 

 

Ako vam se ovo dopalo, možda će vam se svideti i ...

Zozonci u zemlji vetra

Zozonci u zemlji vetra

Zozonci u zemlji vetra 3D - priča o šest nerazdvojnih prijatelja se vraća na veliko platno četiri godine nakon prvog dela, ! Njihova nova avantura uključuje borbu protiv zakletog neprijatelja Vrane-veštice. Zozonci ... »»


Cineplexx porodični dan uz premijeru filma „Kumba“

U nedelju, 03. novembra u bioskopu Cineplexx Delta City i Kragujevac Plaza će se održati Cineplexx porodični dan, kada će svi mališani imati priliku da u društvu roditelja pogledaju aktuelna ... »»

Majk Vazovski je još kao mali monstrum, sanjao o tome da upiše Univerzitet za monstrume, jer je želeo da postane strašitelj i vrlo dobro znao da najbolji strašitelji dolaze odatle. Međutim, već od prvog semestra na ovom univerzitetu Majkovi planovi će se poremetiti, jer će ukrstiti puteve sa velikom „facom“ Džejmsom P. Salivanom, Salijem (glas Džona Gudmana), rođenim strašiteljem. Zbog njihovog preteranog takmičarskog duha, obojica će biti izbačeni sa elitnog programa za strašitelje. Ono što je još gore, shvatiće da će morati da rade zajedno, uz čitav dijapazon čudnih i neprilagođenih monstruma, kako bi popravili ovu situaciju. Pit Dokter, režiser filma “Udruženje monstruma” imao je glavnu ulogu u realizaciji najboljih ideja u “Univerzitetu za monstrume”. “Među prvim idejama koje su nam pale na pamet bila je i ta da kada se jedna vrata zatvore, druga se otvore,” kaže Dokter. “Vrata su bila vrlo značajan motiv u prvom delu, tako da se ova ideja zaista izdvajala. Shvatili smo da je glavna poruka u mnogim filmovima – pogotovo onim za decu – “ako daš sve od sebe i veruješ u sebe, sve je moguće!’ I to nije loša poruka ali problem je što nije uvek istinita. Šta radiš kada ti se snovi razbiju?” Tri karaktera se vraćaju u nastavku. “Morali smo da vratimo Majka i Salija ali kroz vreme,” kaže režiser. “Morali smo da ih podmladimo – studentsko doba – a kako to da uradite sa monstrumima? “Učinili smo ih mršavijim, skratili rogove, izbrisali bore, posvetleli oči izražajnijim bojama. Kada izdvojite karakteristike nečijeg lika, kakve god one bile, to je ono što pamtite 10 godina nakon što ste gledali film,” kaže umetnički direktor, zadužen za likove. Ovim potezom je svakom liku koji se vratio, dodelio neku vrstu “vizuelnog pečata”. Majk je dobio protezu, dok su Saliju dodali razbarušenu tinejdžersku frizuru, koja potvrđuje njegov nemarni stav prema svemu. Rendal, poznatiji kao Rendi u “Univerzitetu za monstrume” nosi “teglice” koje ometaju njegov čin nestajanja koji je još uvek u fazi usavršavanja. U “Univerzitetu za monstrume” učestvuje čak 500 različitih likova, to znači 25 likova po sceni, što je više nego duplo u prethodnim Piksarovim filmovima. Dizajneri su kreirali više od 400 likova statista za potrebe masovnih scena u kampusu, bratstvima i takmičenjima. Kristina Vagoner, supervizor za simulaciju, bila je deo tima i pomogla je pri realizaciji što realnijeg pokretanja Salijevog krzna. Ali za razliku od “Udruženja monstruma”, ovoga puta njen posao je bio olakšan nizom tehnoloških napredaka ali je u isto vreme i otežan sa novim izazovima. “U ovom filmu se pojavljuje više krznatih likova nego u bilo kom pre”, kaže Vagonerova. “U osnovi, u ‘Udruženju monstruma’ smo mogli da imamo samo jedan glavni krznati karakter, zato što je u to vreme to bila velika stvar koja je ozbiljno uticala na potrošeno vreme za realizaciju. U ‘Univerzitetu za monstrume,’ 15-20 posto monstrumske populacije ima dlake. Danas je mnogo jednostavnije napraviti dlake i krzno. Tehnologija je zaista sazrela, pogotovo na nivou simulacije. Naš grafički hardver sada omogućava dizajnerima da vide dlake tokom procesa animacije. Ne vide kako se pokreću ali mogu sebi da predstave oblikovanje realnog krzna, i to u brzini koja može da funkcioniše interaktivno. Sa umetničkog aspekta, omogućava animatorima precizniji odnos između samog snimka i željenog obima krzna.” Ovog leta, na kampusu “Univerziteta za monstrume” slušaju se rok ritmovi nagrađivanog kompozitora Rendija Njumana i Aksvela i Sebastijana Ingrosa iz Švedske Haus Mafije. “Želeli smo da spojimo zabavan, fanki ali u isto vreme i opušteni ritam, sa nezaobilaznom dozom strašiteljskog i monstruoznog,” kaže Aksvel.

UNIVERZITET ZA MONSTRUME – U bioskopima od 20. juna 2013.

Majk Vazovski je još kao mali monstrum, sanjao o tome da upiše Univerzitet za monstrume, jer je želeo da postane strašitelj i vrlo dobro znao da najbolji strašitelji dolaze odatle. ... »»