Stres je svakodnevica svakog roditelja. Brige oko novca, poslovne obaveze i lista stvari koje moramo da obavimo, konstantno nas dovode do granice izdrživosti… Ponekad se praznimo na našoj deci. Istraživanja iz 2010. godine pokazuju da su deca koja tvrde da su njihovi roditelji pod stresom izložena većoj količini stresa. Ona su izjavila da su tužna, zabrinuta i frustrirana, a da njihovi roditelji uopšte nisu bili svesni toga.
Stres može ozbiljno da naruši zdravlje, ali stavlja i našu decu pod veliki rizik. Brojne studije pokazuju da hronična napetost nepovoljno utiče na mentalno i fizičko zdravlje dece. Naša deca upijaju naše brige i probleme, kad smo mi pod stresom, ona su zabrinuta, a kad smo mi smireni ona se osećaju sigurno i zadovoljno.
U nastavku sledi nekoliko dokazanih i preporučenih načina kako da prepoznate stres, smanjite aneksioznost, kao i kako da držite sopstvene brige pod kontrolom.
1. Prepoznajte znakove stresa
Kako većina dece neće prići svojim roditeljima i reći “Ja sam pod stresom”, potražite neke od ovih znakova koje jasno ukazuju da je vaše dete pod tenzijom:
– dete se iritantno ponaša ili često menja raspoloženja
– povlači se iz omiljenih aktivnosti
– izražava zabrinutost
– žali se više nego obično
– plače
– jede i spava previše ili premalo
– ima bolove u stomaku i glavobolje, koji mogu biti prateći znakovi stresa
2. Dajte im kontrolu
Davanje izbora deci, kao i osećaj kontrole pomaže im da se izbore sa stresom. Obavestite ih o odlukama i promenama koje možda utiču na njih, tako da imaju dovoljno vremena da se naviknu na novonastalu situaciju.
3. Vežbajte – zajedno
Fizička aktivnost oslobaća endorfin, hormon zadužen za smanjenje stresa. Organizujte porodične šetnje, provozajte se biciklima ili jednostavno pustite omiljenu pesmu i igrajte u dnevnoj sobi. Da biste držali sopstveni stres pod kontrolom redovno vežbajte.
4. Izbegavajte nepotrebne stresne situacije
Recite NE dodatnim obavezama, kad vam je raspored već prebukiran. Preskočite filmove, TV emisije ili vesti koje vas čine nervoznim. Povucite se iz odnosa i situacija koji su za vas neprijatni. Držite se podalje od ljudi, mesta i stvari koje čine da se osećate aneksiozno i nesrećno.
5. Naučite da prihvatate situaciju
Ne možete da utičete na problem? Prilagodite se. Izaberite da vidite pozitivnu stranu izazovne situacije i odmaknite se ne bi li dobili na perspektivi. Zaboravite na perfekcionizam, kako biste umanjili stres.
6. Mazite se
Kad osećate da nivo stresa raste, mazite se. Blag prelazak rukom preko detetovih leđa, može osloboditi tenziju i može vam pomoći da se opustite. Takođe, maženje sa vašim partnerom može umanjiti krvni pritisak, smanjiti lučenje hormone stresa i otpustiti oxitocin, takozvani ljubavni hormon.
7. Organizujte vaše vreme
Jedan od najefikasnijih načina da se zaštitite od dodatnog stresa jeste da vodite računa o sebi kako biste mogli lakše da se nosite sa neplaniranim izazovnim situacijama u životu. Bilo da volite biljke, mesite kolače, čitate ili provodite vreme u kupovini, nađite vremena za ove aktivnosti. Ne zaboravite da se smejete. Smeh pomaže vašem telu da se izbori sa stresom, a istovremeno tera i vašu decu na smeh.

Ako vam se ovo dopalo, možda će vam se svideti i ...

Emocionalna inteligencija – Kako je razviti kod deteta i zašto je važna?
Zašto je emocionalna inteligencija tako važna u podizanju deteta? Kontrolisanje zabrinutosti prilikom izvođenja velikog projekta, kontrolisanje besa prilikom prolaska kroz bračni konflikt, kontrolisanje straha prilikom prijavljivanja za posao – uopšte sposobnost ... »»

Beba i spavanje u uzrastu od 3 – 6 meseci
Spavanje beba - koliko sati spavaju bebe zavisno od starosti, po mesecima? Kada bebe počinju da spavaju celu noć? Beba od 3 meseca uglavnom spava oko 15 časova ukupno, tokom celog ... »»

Polazak u jaslice – adaptacija i prvi dani
Polazak u jaslice je velika promena u životu malog deteta. Na Vama je zadatak da se pripremite na moguće reakcije deteta i situacije u kojima ćete se naći, kako bi detetu ... »»