Masti (lipidi) su najveći izvor energije i imaju najveću energetsku vrednost od svih hranljivih materija.
Jedan gram masti proizvodi 9 kalorija.
Masti su neophodne za:
– Unos vitamina – vitamini A, D, E i K se rastvaraju u masti i masnoće pomažu crevima da apsorbuju ove vitamine
– Razvoj mozga i nervnog sistema – masti su važne za izgradnju membrana moždanih ćelija.
– Termoizolaciju – sloj masti ispod kože pruža izolaciju telu i pomaže mu da reguliše temperaturu.
– Građenje ćelija – masti su neophodne za sastav membrane svake ćelije.
– Proizvodnju hormona u ljudskom organizmu
– Obezbeduju energiju i energetsku rezervu, što je značajno naročito u bolesti ili gladovanja.
– Masti usporavaju proces varenja i duže drže sitost.
– Nosioci su esencijalnih masnih kiselina, koje su našem organizmu potrebne, a ne može sam da ih proizvede.
Pored toga što su dobar izvor energije, masti dodaju hrani lep ukus, teksturu i izgled.
Masti se po hemijskoj strukturi dele na proste (trigliceridi) i složene, međutim za našu ishranu je važno da li masti sadrže zasićene ili nezasićene masne kiseline, holesterol i transmasne kiseline.
Zasićene masne kiseline su poslednjih godina na lošem glasu. Njihov prekomerni unos se dovodi u vezu sa nastankom mnogih kardiovaskularnih oboljenja. Uglavnom ih sadrže masti životinjskog porekla i masti dobijene iz kokosovog oraha i palme.
Nezasićene masne kiseline spadaju u grupu poželjnih masnoća, i njihov umereni unos se preporučuje. Ima ih u biljnim masnoćama, odnosno ulju (suncokret, susam, maslinovo ulje, orasi, lešnici). Dobar izvor ovih masti je i riblje ulje. U ovu grupu spadaju omega masne kiseline.
Koliki je poželjan unos masti kod dece?
U periodu od jedne do tri godine, preporučeni dnevni unos masti u hrani je 30 do 35% , što iznosi 40 do 47 grama na dan.
Važno je takođe paziti koje masti dete unosi i prednost dati mastima koje sadrze nezasiće masne
Što je dete starije, to procenat masnoća u dnevnom obroku treba da opada, i da se kreće od 25 do 30% od ukupnog energetskog unosa.
Sadržaj masnoća u namirnicama
Evo jedne korisne tabele:
Polinezasićene kiseline (10% od dnevnog kalorijskog unosa) |
Mononezasićene kiseline (9% od dnevnog kalorijskog unosa) |
Zasićene masti USDA* preporučije manji od 7% |
|
Omega 6 (5-6%) Izvori u hrani |
Omega 3 (4-5%) Izvori u hrani |
Izvori u hrani | Izvori u hrani |
Kikiriki, bademi, brazilski orah, pistaći, orasi, Susam, Soja, Pšenične klice, Biljna ulja hladno ceđena u tamnoj staklenoj ambalaži kukuruza, šafranike, suncokreta, susama, repice |
Ribe hladnih voda divlji losos, sardine, haringe, tuna*, škampi, rakovi, školjke, som, bakalar, iverak, skuša* *visok sadržaj žive, jesti male količine i izbegavati ako ste Sa malo manjim udelom: |
Orašasti plodovi Australski oraščići, pistaći, indijski oraščić, kikiriki Avokado Biljna ulja Maslinovo ulje Hladnoceđeno ulje repice |
Mlečni proizvodi Mleko, maslac, sir, jogurt, pavlaka, sladoled Jedite posno / nemasno kada je to moguće. „>Crveno meso, svinjetina, perad (posebno tamno meso i koža) jagetina , jaja. Izbjegavajte prženje u puno ulja. Jesti u umerenim količinama. Pokušajte dva belanca i 1 celo jaje umesto 2 jaja. Palmino i kokosovo ulje |

Ako vam se ovo dopalo, možda će vam se svideti i ...

Paradajz u dečijem jelovniku
Paradajz je verovatno najomiljenija salata, ne samo zbog lepog izgleda, već i nezamenjivog ukusa i mirisa. Osvežavajući blago kiselkasto-slatkasti ukus, čini ga idealnom salatom u vrelim letnjim danima. Osim što ... »»

Najzanimljivije igračke sa Internacionalnog sajma igračaka 2012
VTech Uključi & Kreni dinosaurusi Spremite se da uzburkate život Vašeg mališana, obzirom da su ove igračke dinosaurusi takođe i vozila. Svaka od ovih jedinstvenih igračaka iz nove linije, a ima ... »»

Čitanje, pisanje i polazak u školu
Da li dete treba zna da čita i piše pre nego što krene u školu? Da li je potrebno da ga mi učimo, ili nepotrebno mučimo dete, jer će u ... »»